PUTEVI DROGE

  Uzimajući u obzir poslednji izveštaj UNODC – UN Kancelarije za borbu protiv droga i kriminaliteta u Beču, Austrija, pod nazivom: “Drugs and Crime trends in Europe and Beyond”, kao i “World Drug Report 2008”, očigledno je da se nezakonit transport i prodaja droge u Evropi povećali za 40%, a uzimajući samo ekstazi u obzir 68%. Najveći broj saobraćajnih puteva i zona pomoći za nelegalnu trgovinu drogama nalazi se u Srbiji, koja se inače nalazi na Balkanskom putu droge. S druge strane, u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, se prema Svetskom izveštaju o drogama proizvodi manje od 9% sintetičkih droga od cele svetske proizvodnje sintetičkih droga.

  Ne treba zaboraviti da je Srbija zbog navedenih činjenica i sama na udaru droga koje prolaze kroz Srbiju ili se proizvode u Srbiji. S tim u vezi, opšte svetsko uvećanje zloupotrebe droga, alkohola i duvana ne zaobilazi ni Srbiju. Znači da je Srbija izložena i dodatnim zdravstvenim, ekonomskim i socijalnim troškovima koje droge uzrokuju. Na primer: Jedan prosečan heroinski zavisnik mora za svoje potrebe godišnje da obezbedi manje od 50.000,00 US dolara ili manje od 30.000,00 Eura sopstvenim radom ili vršenjem krivičnih dela u svojoj ili drugoj zemlji.

  Pored proizvodnje i tranzita droge u Srbiji, Srbija je izložena i kriminalitetu povezanom sa zloupotrebom droga i korupciji koja je povezana sa zloupotrebom droga. Kriminalitet povezan sa zloupotrebom droga ima širok spektar i možemo navesti sledeće: Prvo, kriminalitet je povezan s drogama kao nezakonitim opojnim supstancama, jer je kriminal i posedovanje droga za svoju upotrebu. Drugi, ozbiljniji vid povezanosti jeste proizvodnja, prodaja, i preprodaja zabranjenih droga, kao i dovođenje sebe u stanje opijenosti prilikom upravljanja motornim vozilima ili radnim mašinama, te nasilničkog ponašanja kao posledice upotrebe alkohola ili droga. Treći vid, jeste da oni koji zloupotrebljavaju droge uglavnom da bi održali njihovu naviku, vrše krivična dela ili se bave prostitucijom. Postoji i kriminalitet, koji je po pravilu nasilnički i u literaturi se naziva “sistematski kriminalitet”, a čiji je uzrok zaštita nelegalnog tržišta ili proizvodnje droge. Četvrti vid povezanosti jeste društveno – moralna erozija koja je uzrokovana zloupotrebom droga, a čije su posledice korupcija, vandalizam, i oštećenje imovine.